Sij 21

3. NEDJELJA KROZ GODINU A

Prvo čitanje; Iz 8,23a-24; 9,1-3
Ps 27,1-1.4-4.13-14
Gospodin mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Gospodin je štit života moga
pred kime da strepim?
Drugo čitanje; 1 Kor 1,10-13.17-17
Evanđelje; Mt 4,12-23

A čuvši da je Ivan predan, povuče se u Galileju. Ostavi Nazaret te ode i nastani se u Kafarnaumu, uz more, na području Zebulunovu i Naftalijevu da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji:

Zemlja Zebulunova i zemlja Naftalijeva,
Put uz more, s one strane Jordana,
Galileja poganska –
narod što je sjedio u tmini
svjetlost vidje veliku;
onima što mrkli kraj smrti obitavahu
svjetlost jarka osvanu.

Otada je Isus počeo propovijedati: »Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!«
Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. I kaže im: »Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!« Oni brzo ostave mreže i pođu za njim.
Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim.
I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu.

Fotografija Župa Bdm Karmelske Rijeka.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/3-nedjelja-kroz-godinu/

Sij 14

2. NEDJELJA KROZ GODINU A

Prvo čitanje; Iz 49,3-3.5-6
Psalam 40,2-4b.7-10
Drugo čitanje; 1 Kor 1,1-3

Evanđelje – Iv 1,29-34

Sutradan Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa reče: »Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta! To je onaj o kojem rekoh:
Za mnom dolazi čovjek
koji je preda mnom
jer bijaše prije mene!«

»Ja ga nisam poznavao, ali baš zato dođoh i krstim vodom da se on očituje Izraelu.« I posvjedoči Ivan: »Promatrao sam Duha gdje s neba silazi kao golub i ostaje na njemu. Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: ‘Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim.’ I ja sam to vidio i svjedočim: on je Sin Božji.«

Fotografija Župa Bdm Karmelske Rijeka.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/2-nedjelja-kroz-godinu/

Sij 12

77 milosti i plodova koje nam Bog daruje u svetoj misi

Prenosimo 77 milosti koje zadobijamo na svetoj misi prema pateru Martinu von Cochenu, koji ih je tiskao uz crkvenu dozvolu izdanu u Linburgu u Lahni, 10. lipnja 1953.

77 milosti svete mise

1. Zbog tvoga spasenja Bog Otac šalje svoga ljubljenoga Sina na zemlju.
2. Za tvoj spas Duh Sveti pretvara kruh i vino u pravo Tijelo Kristovo i u pravu Krv Kristovu.
3. Zbog tebe Sin Božji silazi s Neba i skriva se u sv. Hostiji.
4. Zbog tvoga spasa On obnavlja milostivu tajnu svoga Utjelovljenja.
5. Zbog tvoga spasa On se ponovno rađa na duhovan način kod svake svete mise.
6. Zbog tebe se toliko ponizuje da je i u najmanjem djeliću sv. Hostije prisutan.
7. Za tvoje spasenje On obnavlja na oltaru svoja spasiteljska djela koja je izvršio na zemlji.
8. Za tvoje spasenje On obnavlja svoju gorku muku da te učini njezinim sudionikom.
9. Za tvoje spasenje On umire na duhovan način i prikazuje svoj plemeniti život za tebe.
10. Za tvoje spasenje On prolijeva na duhovan način svoju svetu Krv i prikazuje je Nebeskom Ocu za tebe.
11. Sa svojom svetom Krvlju On škropi tvoju dušu i čisti je od njenih loših navika.
12. Za tebe se Isus pokazuje kao prava žrtva paljenica i daje Bogu čast koja pripada Njegovom dostojanstvu.
13. Ako prikažeš ovu žrtvu hvale Kristu Bogu, tada mu iskazuješ čast koju si mu propustio dati.
14. Za tebe se on prikazuje kao žrtva hvale i nadopunjava tvoj propust slavljenja Boga Oca.
15. Ako ti, ovu Kristovu žrtvu prikazuješ Bogu, daješ mu veću hvalu nego što mu sami Anđeli daju.
16. Za tebe se Krist prikazuje kao najsavršenija žrtva zahvale i nadopunjava što si ti u svome zahvaljivanju propustio.
17. Kad prikazuješ Kristovu žrtvu hvale Bogu, zahvaljuješ mu obilno za sva dobročinstva koja ti je iskazao.
18. Za tebe se Krist prikazuje kao najmoćnija žrtva pomirenja i čini da uvrijeđeni Bog postaje tvoj prijatelj.
19. Oprašta ti sve tvoje lake grijehe ako si voljan izbjegavati ih.
20. Nadoknađuje za mnoge tvoje propuste.
21. Ispravlja mnoge tvoje nemarnosti i krivo vršena dobra djela.
22. Također ti oprašta nesvjesno zaboravljene grijehe koje nisi nikad ispovjedio.
23. On se prikazuje kao žrtva zadovoljštine i plaća za jedan dio tvojih vremenitih kazni.
24. Po svakoj sv. misi zadovoljavaš za više kazni nego bilo kojim teškim činom pokore.
25. Krist daruje jedan dio svojih zasluga koje ti možeš prikazati Bogu Ocu za svoje grijehe.
26. Krist se prikazuje za tebe kao moćna krvava žrtva i moli tako usrdno za tebe kao što je na križu molio za svoje neprijatelje.
27. Njegova sveta Krv vapi za tebe s toliko zagovora, koliko je kapljica Krvi isteklo iz Njegovih Rana.
28. Njegove svete Rane vape za tebe s toliko zagovora, koliko je rana ne njegovom tijelu.
29. Zbog te moćne molbene žrtve stječeš ono za što moliš mnogo prije nego kada bi molio izvan sv. mise.
30. Izrečena molitva na sv. misi je moćnija nego ona izvan sv. mise.
31. Krist se sjedinjuje s tvojom molitvom i prikazuje je svojem nebeskom Ocu.
32. Iznosi mu sve svoje nevolje i opasnosti, jer je Njemu tvoj spas važan.
33. Također za tebe mole svi prisutni Anđeli i prikazuju uzvišenom Bogu tvoju bijednu molitvu.
34. Kada svećenik prikazuje u tvojoj prisutnosti sv. misu njezina moć odvraća Zlog duha od tebe.
35. Svećenik slavi sv. misu i za tebe i prikazuje je Bogu za tvoj spas.
36. Kada si na sv. misi, tad si i ti na duhovni način svećenik i Krist ti daje snagu da prikažeš sv. misu za sebe i za druge.
37. Prikazujući sv. misu iskazuješ Presvetom Trojstvu najdostojniji dar.
38. Ti prikazuješ Bogu dragocjen dar koji više vrijedi nego Nebo i Zemlja zajedno.
39. Ti mu prikazuješ tako skupocjen dar koji je isto toliko vrijedan koliko i sam Bog.
40. Po tom prikazanju iskazuješ Bogu tako veliku čast kao što Bog i treba biti čašćen.
41. S ovim prikazanjem ugađaš Presvetom Trojstvu na neizmjeran način.
42. Ovaj tako plemeniti dar žrtvuješ kao svoj vlastiti dar, jer ga je tebi sam Krist dao.
43. Ako sv. misu ispravno pratiš, izvršavaš čin najuzvišenijeg služenja Bogu.
44. Prateći sv. misu iskazuješ Kristovom čovještvu najuzvišeniju službu i najveću ljubav.
45. Sv. misom častiš Kristovu muku na najbolji način i postaješ sudionik tih plodova.
46. Sv. misom najbolje častiš i razveseljavaš Majku Božju.
47. Sv. misom najbolje častiš Anđele i svece, više nego mnogim molitvama.
48. Pobožno prateći sv. misu možeš se više obogatiti nego bilo čime na ovom svijetu.
49. Sv. misom izvršavaš jedno od najvrjednijih dobrih djela.
50. Sv. misom obavljaš uzvišeni čin prave vjere i po tom zaslužuješ veliku nagradu.
51. Poklekneš li pobožno pred Presvetom Hostijom i Predragocjenom Krvlju, vršiš uzvišeno djelo klanjanja.
52. Kad god pobožno pogledaš sv. Hostiju, tada zaslužuješ osobitu nagradu na Nebu.
53. Kad god se ponizno udaraš u prsa, toliko puta postižeš oproštenje svojih grijeha.
54. Ako u stanju grijeha pobožno pratiš sv. misu, Bog ti pruža milost obraćenja.
55. Ako pratiš sv. misu u stanju milosti, Bog ti čudesno umnožava svoje božanske milosti.
56. Na sv. misi se hraniš i napajaš na čudesan način Kristovim Tijelom i Kristovom Krvlju.
57. Na sv. misi počašćen si, jer smiješ Krista gledati svojim očima, i jer on tebe gleda.
58. Kad god primaš svećenički blagoslov na sv. misi, Krist ga na Nebu potvrđuje.
59. Revnim pohađanjem sv. mise blagoslovljena su tvoja vremenita i duhovna dobra.
60. Po sv. misi sačuvan si od mnogih nevolja i nesreća u koje bi inače upao.
61. Sv. misom bit ćeš ojačan u kušnjama koje bi te inače svladale.
62. Po svakoj pobožno praćenoj sv. misi postižeš milost blažene smrti.
63. Po prisustvovanju na sv. misama dobivaš pomoć i utjehu od Anđela i svetaca u svojoj smrtnoj tjeskobi.
64. Na tvome će te samrtnom času tješiti sv. mise na kojima si prisustvovao i ulijevat će ti čvrsto pouzdanje u Božje milosrđe.
65. Sv. mise na kojima si pobožno prisustvovao ići će s tobom pred Božanski Sud i izmoliti milost od strogoga Suca.
66. Vjerojatno ćeš imati kratko i blago Čistilište jer si svojim sv. misama platio najveći dio svojih vremenitih kazni.
67. Po svakoj sv. misi više ublažuješ svoje Čistilište nego drugim teškim pokorama.
68. Samo jedna sv. misa za života koristit će ti mnogo više nego prikazane za tebe nakon tvoje smrti.
69. Sigurno ćeš na Nebu dobiti viši stupanj slave i vječno ga posjedovati.
70. Svaka tvoja sv. misa podiže te na više u Nebu i znatno ti povećava tvoje blaženstvo.
71. Za tvoje prijatelje nema korisnije molitve nego da za njih prisustvuješ i prikažeš sv. misu.
72. Svojim dobrotvorima možeš najobilnije naplatiti njihova dobročinstva prikazivanjem sv. mise za njih.
73. Bijednicima, bolesnicima i umirućima možeš najbolje pružiti pomoć i utjehu prikazujući za njih sv. misu.
74. Mnogim grješnicima možeš postići obraćenje po prikazanju sv. mise.
75. Po prikazanim sv. misama možeš svim kršćanima izmoliti spas.
76. Prisustvujući sv. misama možeš cijelo Čistilište osvježiti i vjerne duše okrijepiti.
77. Ako ne možeš za svoje pokojnike dati slaviti sv. mise, ipak ih možeš prisustvujući sv. misama izbaviti iz Čistilišta.

Svetište Majke Božje Trsatske | Bitno.net

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/77-milosti-plodova-koje-nam-bog-daruje-u-svetoj-misi/

Sij 07

KRŠTENJE GOSPODINOVO

Prvo čitanje: Iz 42,1-4.6-7
Ps 29,1a-1a.2-2.3-4.3b-3b.9-10
Drugo čitanje: Dj. a 10,34-38

Evanđelje: Mt 3,13-17
Tada dođe Isus iz Galileje na Jordan Ivanu da ga on krsti. Ivan ga odvraćaše: »Ti mene treba da krstiš, a ti da k meni dolaziš?« Ali mu Isus odgovori: »Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost!« Tada mu popusti. Odmah nakon krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj. I eto glasa s neba: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!«

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.
S današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. O Božiću smo slavili rođenje djeteta Isusa. U Bogojavljenju Isus se očituje svijetu kao utjelovljeni Sin Božji. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.
Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.
Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.
Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.
Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi. Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.
Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj da – za cijeli život, i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica. No, ovih tjedana nameće mi se jedna misao o kojoj često promišljam, čini se gotovo nestvarno da u današnjem vremenu i veće obrazovanosti i pozivanja na mirotvorstvo i toleranciju i sve moguće komunikacije, da je taj naš dobiven da! – još uvijek smetnja, osobito onda kada se javno želi izreći kršćanski svjetonazor. Otkud toliko kršćanofobije, vrijeđanja dostojanstva bilo kojega čovjeka. Otkud tolika potreba da se sve osuđuje i vrijeđa izvrće sve što kršćanin kaže? I kolika je ta sloboda i u kojoj količini kome data, i tko je uzeo pravo da je dijeli po bilo kojoj mjernoj jedinici?

Fotografija Župa Bdm Karmelske Rijeka.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/krstenje-gospodinovo-2/

Sij 05

BLAGOSLOV VODE

Večeras tijekom svete mise slavili smo obred blagoslova vode uoči svetkovine Bogojavljenja ili Sv. Tri Kralja. Svetu misu i blagoslov vode predvodio je župnik vlč. Nikica uz koncelebraciju vlč. Tomislava. Blagoslovljenom vodom župnik je škropio vjernike u crkvi, a na kraju sv. mise vjernici su blagoslovljenu vodu ponijeli kućama kako bi njome škropili obitelj, groblja, imanja, radionice, stoku. Blagoslov vode osim što nas podsjeća na Kristovo krštenje, također je spomen i na naše krštenje po kojem smo očišćeni od iskonskog grijeha te postali djeca Božja i članovi njegova otajstvena tijela Crkve – novoga Naroda Božjega.
Ona je spomen na velika Božja djela u povijesti spasenja i poziv da uvijek budemo čisti pred Gospodinom, upravo onakvi kakvi smo bili nakon očišćenja u kupelji krštenja.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/blagoslov-vode-2/

Sij 05

BOGOJAVLJENJE – SVETA TRI KRALJA

Na blagdan Bogojavljanje ili Sveta tri kralja u našoj župnoj crkvi sv. mise su u 9:00, 11:00 i 18:00 sati.
Blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, a Sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu , a tradicija ih naziva Baltazar, Melkior i Gašpar.
Prema Matejevu Evanđelju došli su s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s nakanom da mu kažu, gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Kada su pronašli Isusa Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku.
Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu pa se vrate drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina.
Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.
Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu, u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.
Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.
Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.
Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.
Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.

Fotografija Župa Bdm Karmelske Rijeka.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/bogojavljenje-sveta-tri-kralja-2/

Sij 03

BLAGOSLOV VODE – četvrtak, 5.01.2017.

Na dan uoči blagdana Bogojavljanje ili Sveta tri kralja u našoj župnoj crkvi pod Svetom misom u 18:30 sati, župnik će blagosloviti vodu i sol. Blagoslovljena voda je voda života, a sol je simbol nepokvarljivosti. Bog je vodu učinio hraniteljicom svijeta.
Već u Starom Zavjetu Bog ustanovi Zakon što ga dade Mojsiju, odredivši da se u vodu umješa pepeo crvene junice zaklane i spaljene izvan zidina.
Mi vjernici se sa blagoslovljenom vodom prvi puta susrećemo u sakramentu krštenja kada nas svećenik njome blagoslivlja u ime Trojedinog Boga, Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga. Tim blagoslovom Svete vode dobili smo novi život u Kristu i oslobođeni smo od istočnog grijeha. Sam Isus Krist ulazeći u rijeku Jordan biva kršten vodom, time nam pokazuje kolika je njezina moć i moć njezinog blagoslova.
Sjetimo se svaki puta kada ulazimo u crkvu, prekrižimo se blagoslovljenom vodom, da li smo u tom trenutku svjesni da nas ona oslobađa lakših grijeha, kako bi s čistim srcem pristupili Svetoj Euharistiji.
Kao što je Sveta Terezija Avilska u svojem životopisu rekla: ” Nijedna stvar nije tako moćna, da suzbije đavla, te učini da se više ne povrati koliko krepost blagoslovljene vode. To sam više puta iskusila. I pod Križem đavao bježi, ali se ipak povrati. Moć vode mora da je velika.” ( Život, poglavlje XXX ) .
Dragi vjernici ponesite sa sobom posude kako bi te blagoslovljenu vodu mogli uzeti svojim kućama.

Fotografija Župa Bdm Karmelske Rijeka.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/blagoslov-vode-cetvrtak-5-01-2017/

Sij 01

MISA ZAHVALNICA – 31.12.2016.

Draga braćo i sestre, jučer smo svetim euharistijskim slavljem koje je predvodio naš župnik vlč. Nikica uz koncelebraciju mons. Gabrijela i vlč. Tomislava zahvalili Gospodinu na protekloj građanskoj godini.
Zahvalni za sve dobro i lijepo što smo primili, ali zahvalni i za križeve i kušnje kroz koje smo prolazili.
Molili smo Gospodina da nam oprosti sve naše slabosti, oholosti, hladnoću prema braći ljudima i propuste koje smo učiniti prema bližnjima, uzdajući se u Božji oprost i Božje milosrđe koje je neizmjerno veliko, kako bi čista srca nastavili zajedno koračati stazama vjere koje nam je pripravio naš Gospodin Isus Krist.
Župnik se zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli da ova župna zajednica raste, te je svima u svoje osobno ime i u ime svih svojih suradnika zaželio sretnu i blagoslovljenu Novu Godinu, ispunjenu mirom i radošću.

Trajni link do ovog članka: http://bdm-karmelska.com/misa-zahvalnica-31-12-2016/

Stranica 1 od 9212345...102030...Zadnja »

Prikaži još...

Top